Drugi mediteranski poljoprivredni forum AGROMED

Mediteranska poljoprivredna politika i demografija

Šibenik, 10. lipnja 2022., Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić”, Poljana 6

U organizaciji Instituta za europske, globalizacijske studije, Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Grada Šibenika i Šibensko - kninske županije

Koncept Foruma

  • Mediteranski poljoprivredni forum podržava Europski zeleni plan (European Green Deal) i Ciljeve održivog razvoja (SDGs 2030)
  • Mediteranski poljoprivredni forum mjesto je stručno-znanstvenih rasprava
  • Ideje, prijedlozi i zaključci Foruma okosnice su novih poljoprivrednih politika zasnovanih na ideji samoodrživosti i samodostatnosti
  • Ideja samoodrživosti i samodostatnosti utemeljena je u konceptu mediteranske poljoprivredne kulture, mediteranskog načina življenja i mediteranskog načina prehrane
  • Mediteranski poljoprivredni forum polazi od pretpostavke kulture Mediterana, ali s posebnim naglaskom na poljoprivredne kulture. Fokus je na semiotici prostora koji se referira na Hrvatsku, Mediteran, ali i cijelu EU
  • Forum se održava u Šibeniku, gradu hrvatskog dijela Mediterana
  • Mediteranski poljoprivredni forum mjesto je susreta teorije i prakse u području poljoprivrede. Hrvatski, ali i poljoprivrednici iz drugih zemalja, imaju mogućnosti predstaviti proizvode, odnosno mediteranske poljoprivredne kulture, ali i proizvodne posebnosti mediteranske poljoprivrede

Određenje

  • Forum je utemeljen u rujnu 2020. kao okosnica nove društvene paradigme
  • Poljoprivreda utemeljena na samoodrživosti, kružnoj ekonomiji i bio-eko-proizvodnji je strateška djelatnost nove društvene paradigme
  • Suvremeni izazovi, klimatske promjene, pandemije, ekonomske krize ukazuju s kojim se sve izazovima susreće poljoprivreda
  • Proizvodnja hrane u čitavoj Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj treba biti ekonomski i ekološki prilagođena Europskom zelenom planu (European Green Deal) te Ciljevima održivog razvoja (SDGs 2030)
  • Mediteranski poljoprivredni forum naglasak stavlja na poljoprivredne simbole Mediterana: grožđe, vino, smokva, maslina, maslinovo ulje, i sl., ali i ribarstvo te specifičnu stočarsku proizvodnju

Ciljevi foruma

  • Mediteranski poljoprivredni forum podržava Europski zeleni plan (European Green Deal) i Ciljeve održivog razvoja (SDGs 2030)
  • Mediteranski poljoprivredni forum mjesto je stručno-znanstvenih rasprava
  • Ideje, prijedlozi i zaključci Foruma okosnice su novih poljoprivrednih politika zasnovanih na ideji samoodrživosti i samodostatnosti
  • Ideja samoodrživosti i samodostatnosti utemeljena je u konceptu mediteranske poljoprivredne kulture, mediteranskog načina življenja i mediteranskog načina prehrane
  • Mediteranski poljoprivredni forum polazi od pretpostavke kulture Mediterana, ali s posebnim naglaskom na poljoprivredne kulture. Fokus je na semiotici prostora koji se referira na Hrvatsku, Mediteran, ali i cijelu EU
  • Forum se održava u Šibeniku, gradu hrvatskog dijela Mediterana
  • Mediteranski poljoprivredni forum mjesto je susreta teorije i prakse u području poljoprivrede. Hrvatski, ali i poljoprivrednici iz drugih zemalja, imaju mogućnosti predstaviti proizvode, odnosno mediteranske poljoprivredne kulture, ali i proizvodne posebnosti mediteranske poljoprivrede

Identitet i samoodrživost

  • U globalnom društvu rizika, znatno obilježenom pandemijom COVID-19, ističe se potreba nove društvene paradigme
  • Među politikama koje ju određuju nalazi se i (samo)održiva poljoprivredna politika
  • Kao jedna od važnih sastavnica na razini makro regija ističe se mediteranska poljoprivredna politika. Ona će se promicati i proučavati kroz Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED)

Tri panela
Foruma

Prvi panel

Deagrarizacija i depopulacija na Mediteranu

Panel donosi promišljanja vodećih sociologa sela, poljoprivrednih ekonomista i demografa koji se bave općim trendovima deagrarizacije i depopulacije na mediteranskom području. Donosi razne poglede i nudi održiva rješenja specifična za jug Europe, sjever Afrike i levantsko područje. Panel je dvojezičan.

Drugi panel

Politike i rješenja za hrvatski Mediteran suočen s deagrarizacijom i depopulacijom

Panel predstavlja glavne trendove deagrarizacije i depopulacije u jadranskoj Hrvatskoj, te daje nove i svježe poglede i nudi rješenja u obliku poželjnih politika. Panel je usmjeren prema pronalasku rješenja pred poteškoćama smanjivanja broja stanovnika u ruralnim područjima, kao i prema holističkim pronalascima održivosti mediteranskog agrara.

Treći panel

Specifičnosti poljoprivredne proizvodnje na jadranskim otocima i u zaleđu u kontekstu deagrarizacije i depopulacije

Panel je posvećen vrlo specifičnim lokalnim problemima hrvatskih otoka i Dalmatinske zagore, u kontekstu demografskih kretanja, održivosti maslinika, vinograda, poljoprivrede krša. Panel također teži pronalasku politika kojima se možemo voditi u samoodrživosti lokalne mediteranske poljoprivrede.

Vedran Obućina, voditelj Foruma

Opis Mediteranskog poljoprivrednog foruma

Jedan od najvećih strukturno razvojnih problema Mediterana danas jest brzo smanjivanje seoskog stanovništva (depopulacija sela) koja nadilazi trend smanjivanja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizaciju). Taj izazov nije prisutan samo u mediteranskom prostoru, već je jedno od gorućih pitanja i na razini Europe kada je riječ o ulozi poljoprivrede i s njome povezanim kretanjem i životom stanovništva u ruralnim i udaljenim područjima, kao što su otoci i zaleđa priobalnih turističkih središta. Depopulacija sela manifestira se i kao senilizacija i devastacija poljoprivrede i svih seoskih područja udaljenih od glavnih komunikacija, većih gradova i centara bez industrijskih pogona, komunalne i socijalne infrastrukture i bez razvojne perspektive. Na ova je pitanja važno dati stručne odgovore koji će pomoći u izradi održivih politika.

Populacijska politika, koju provodi država, morala bi se temeljiti na odgovarajućoj ekonomskoj, agrarnoj, regionalnoj razvojnoj i kulturnoj politici – bitno različitoj od dosadašnje. U tom pogledu veoma je značajno da se popravi i dalje nepovoljan položaj poljoprivrede u odnosu na industriju i usluge, da se pređe na decentraliziran model pomno odabrane industrijalizacije i urbanizacije, da se puno više investira u prometnu i komunalnu infrastrukturu seoskih područja.

To bi bio program koji bi zaustavio deagrarizaciju i depopulaciju. Pri donošenju odluka o mjerama koji će omogućiti ostanak i povratak mladih, ključno je pitanje kako proizvodnju hrane i komplementarnih djelatnosti učiniti atraktivnim i poželjnim za rad i život u ruralnom prostoru tijekom čitave godine.

Brza i pretjerana deagrarizacija je, umjesto ranije agrarne prenaseljenosti, prouzrokovala drugu krajnost – industrijsku i urbanu prenaseljenost. Prva je stari, a druga novi veliki problem mediteranskog društva. Gradski život je skup, nestašica stanova je velika, tvornice su prepune suvišnih radnika, a u selima su mnoge njive tih istih ljudi neobrađene. U novoj društvenoj paradigmi, senilizacija poljoprivrede znači i ovisnost u proizvodnji hrane o nekom drugome, dok se vlastiti resursi (voda, tlo i znanje) zanemaruju.

Klimatske, financijske i političke krize koje su obilježile posljednje desetljeće pogoršale su situaciju koja je već bila prilično nategnuta za mediteranska ruralna područja i zajednice. Teritorijalna polarizacija koja je pratila modernizaciju poljoprivrednog sektora materijalizirala se povećanjem intenziviranja poljoprivrede u područjima s većim potencijalom za poljoprivrednu produktivnost (tj. niske ravnice, obalna područja), paralelno s progresivnim napuštanjem marginalnih okruženja poput planinskih područja, sušnih zona i otoka na kojima je potencijal za intenziviranje poljoprivrede ograničen, ali gdje stručnjaci mogu ponuditi rješenja.

Hrvatski mediteranski prostor i proizvodnja hrane u istom se suočavaju s nizom prijetnji koje su uzrokovane klimatskim, prirodnim, demografskim, ali i razvojnim utjecajima. Iako je turistički sektor unazad 50 godina omogućio respektabilan razvoj, moramo biti svjesni i negativnih aspekata turizma. Prvenstveno se to očituje kroz smanjenje broja ljudi koji proizvode hranu za vlastite potrebe ili tržište, a samim time i poljoprivrednih površina i broja životinja u uzgoju u funkciji proizvodnje hrane. Potom su tu i infrastrukturni izazovi kao što je vodoopskrba, plodno tlo, zadržavanje stručne radne snage, i ulaganje u kritičnu strukturu.

Stoga se rješenja, koja se trebaju ponuditi kako bi daljnji razvoj bio održiv, moraju bazirati na holističkom i sistemskom pristupu koji će uvažavati sve aspekte održivosti – ekonomski, socijalni i okolišni. Na taj način će se podići otpornost, prilagodljivost i atraktivnost poljoprivrednog sektora, proizvodnje hrane i ruralnog prostora.

2. AGROMED

Sudjelujte besplatno na Forumu

Registrirajte se i sudjelute besplatno na Agromediteranskom forumu!

Scroll to Top